​1. Uvodne informacije

​Uzrok svih problema koje su zadesile Haludovo je prekid financiranja Dubrovačke banke. Ideja posla investitora Boman Ag, koji je imao u godini koja je prethodila preuzimanju, više od 20 milijuna njemačkih maraka ukupnog prihoda odnosno 4 puta više nego što je bio ukupni prihod Hotela Haludovo d.d., je bila restrukturirati poduzeće, dovesti svjetski poznatog management operatora (Hilton-što smo imali dogovoreno), u suradnji s operatorom definirati i izgraditi novu koncepciju resorta. Nakon 3 do 4 godine stavili bismo resort na međunarodnu burzu i tako prikupili kapital koji bi po definiciji bio dionički te vratili kredit. Međutim je Dubrovačka banka, zbog manjka likvidnosti, svjesno i namjerno izvrgnuta postupku 'umjetne krize' koju je stvorila Hrvatska narodna banka s razlogom preuzimanja imovine banke, uglavnom hotela, pa tako i hotela Haludovo. Ovdje se ne radi samo o preuzimanju i prodaji Dubrovačke banke već i drugih banaka čime je u stvari ukinut financijski i svaki drugi suverenitet Republike Hrvatske te je bankarski sustav, kao temeljni pokretač privrednog sustava, izručen stranim špekulantima kojima je interes hrvatske privrede i stanovništva irelevantan. (PRILOG 1 – NEVEN BARAČ).

​Zato su danas stranci vlasnici velikog dijela bankarskog sektora, telekomunikacija, hotelske industrije, naftne industrije a petrokemija Hrvatske je uništena. Sada su na redu voda, šume i obradiva zemlja. Time bi devastacija hrvatskog nacionalnog bića bila dovršena. Za ovu rabotu do danas nitko nije kažnjen niti je provedena bilo kakva istraga.

​

2. Navodna inkriminacija djela 

​Proširenjem optužnice  od 09.07. 2013 godine, DORH me teretio za kaznena djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, koje sam navodno počinio 1997 godine, iz članka 292. St.1 i 2 KZ-a, s time da se na ova djela primjenjuje Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela pretvorbe i privatizacije. Da ponovno ne elaboriram  mišljenje pravne struke (prof.dr. Derenčinović) ali i recentne odluke Vrhovnog suda i Ustavnog suda o ZON-u, koje sam naveo u Predstavkama Općinskom sudu u Rijeci od 04.04.2020 godine i 11.12.2020 godine, navodim samo da za ovakvu optužnicu moraju biti zadovoljena 3 uvjeta koja prof.dr. Davor Derenčinović detaljno obrazlaže, a ti uvjeti NISU zadovoljeni. U literaturi to je tzv. trodijelni test uspostavljen odlukom Ustavnog suda dodatno razrađen trima kriterijima koji slijede iz te odluke. To su kriterij protektivnosti (koji uključuje i kriterij proporcionalnosti /razmjernosti/), kriterij temporalnosti i kriterij koneksiteta.

​

Dakle, za primjenu ZON-a nije dovoljno utvrditi da je kazneno djelo počinjeno u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države, već se traži postojanje i dodatne okolnosti da je ono počinjeno u procesu pretvorbe i privatizacije odnosno da se radi o tzv. ratnom profiterstvu, odnosno da je počinitelj iskoristio proces pretvorbe i privatizacije za počinjenje djela.

(Darenčinović, Davor. 'Doprinos Ustavnog suda RH u definiranju okvira za tumačenje ustavne odredbe o nezastarijevanju ratnog profiterstva i kaznenih djela počinjenih u vrijeme pretvorbe i privatizacije')

​Ne ulazim u pravni aspekt ZON-a o čemu postoje mnoge dvojbe pravnih stručnjaka te Vrhovnog suda i Ustavnog suda, ovaj zakon koji je donesen retroaktivno, implicira i činjenicu da su u razdoblju od 1990 do 1997 svi ugovori i transakcije POBOJNI i mogu se rušiti primjenom ZON-a. Time se temeljna načela prava ne primjenjuju i mogu se interpretirati kako se kome prohtije.

​Da je proces pretvorbe i privatizacije "HOTELA HALUDOVO MALINSKA" d.d. proveden bez ikakvog mog upliva, odnosno kolokvijalno rečeno prije nego sam se ja pojavio u tom trgovačkom društvu, odnosno da je pretvorba i privatizacija završena 22.prosinca 1993 godine, a što je razvidno iz Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju br. 01-02/92-06/67 od 22.12.1993. (PRILOG 2. – RJEŠENJE HFP ),

​Da sam ja dionice kupio na redovnom tržištu nakon provedenog procesa pretvorbe i privatizacije, (PRILOZI br. 3 do 7.), te da sam postao Uprava društva dana 18.11.1996. g., dok se mene tereti za kaznena djela navodno počinjena 1997. g., tj. tijekom godine u kojoj jednostavno nisam mogao počiniti baš ništa u svezi pretvorbe i privatizacije, jer je to sve već bilo završilo, a koje godine, kao Uprava hotelskog trgovačkog društva na otoku Krku jednostavno nisam mogao imati ništa u svezi sa ratom, (koji je također nesporno već bio završio), ali niti bilo što sa mirnom reintegracijom Podunavlja jer baveći se turizmom na otoku Krku sa Podunavljem i postupkom mirne reintegracije nisam mogao išta imati,

​Da je slijedom toga pravna i činjenična kvalifikacija kaznenih djela kao djela koja  navodno potpadaju pod odredbe ZON-a netočna, ničim dokazana, odnosno izričito suprotna dokaznoj dokumentaciji koju sam dostavio u Podnescima Sudu od 04. Travnja 2020. i od 11. Prosinca 2020 godine.

​

Da je nemoguća i netočna kvalifikacija koja u sebi sadrži inkriminaciju da je djelo počinjeno u vrijeme pretvorbe i privatizacije kada je evidentno da je pretvorba i privatizacija dovršena 1993, pa kvalifikacija djela ne može sadržavati takvu činjeničnu kvalifikaciju jer ta činjenica NE POSTOJI.

​

​

 

3. Informacije i činjenice o postupanju DORH-a u slučaju Haludovo

​

3.1. Što se pravne znanosti tiče, u Podnescima  Općinskom sudu u Rijeci od 04.travnja 2020 godine i 11.prosinca 2020 godine iznio sam svoj stav.

 

​3.2. Što se ekonomske znanosti tiče tvrdim da postoji ozbiljna insuficijencija ekonomskih znanja u DORH-u pa navodim samo nekoliko primjera;

1. navodi iz nalaza sudskog vještaka a onda i DORHA da sam ‘neimenovanog’ dana dao telefonski nalog ‘neimenovanoj’ gospođi u Dubrovačkoj banci da prebaci 4 milijuna njemačkih maraka na moj privatni račun u inozemnu banku i  to 2 mjeseca PRIJE odobrenja kredita, što bi svakom trebalo biti jasno da to, obzirom na procedure u svakoj banci, nije moguće,
2. navodi sudskog vještaka a time i DORHA da je krimen ako dajete hipoteku PRIJE dobivanja kredita, dakle, po njihovom mišljenju dođete u banku i tražite kredit od 4 milijuna maraka i banka vam kaže izvolite sredstva na račun i dođite u neko vrijeme kasnije i dostavite instrumente osiguranja plaćanja a možda i nekakav poslovni plan,
3. s time u vezi potpuno nerazumijevanje instituta interkalarnih kamata koje je banka naplatila usprkos tome što nikada nije stavila kredit u tečaj - za što sam ja kao direktor Haludova pokrenuo tužbu i dobio spor protiv banke

 

3.3. Osim spomenutoga, generalna primjedba jest da, koliko sam vidio, nitko od zamjenica državnog odvjetnika nema nikakvog iskustva iz realnog poslovnog života pa nisu u mogućnosti sagledati sve okolnosti pod kojim su neke poslovne radnje trebale biti izvedene.

 

Najbolji primjer koji navodim koji potvrđuju gornje mišljenje je izvod iz dijela Presude štovanog gospodina suca Mrakovčića (PRILOG 8. PRESUDA OPĆINSKOG SUDA U KRKU) - ‘Prvenstveno je to krajnja nužda. Opasnost koja je prijetila bio je  stečaj i nestanak dioničkog društva. To je društvo 1998. godine bilo u suvlasništvu vise malih dioničara i pravnih osoba sa ukupnim udjelom u kapitalu od 91,36 %, a Hrvatski fond za privatizaciju imao je 8,64 % kapitala- sve kako proizlazi iz lista 5 spisa. Prema tvrdnji okrivljenika on je i sam kao većinski dioničar u firmi Boman AG  iz Liechtensteina  kontrolirao  većinski paket dionica HH d.d., pa je opisana opasnost od posljedica stečaja prijetila i okrivljeniku osobno, a kako to iz spisa proizlazi ista je opasnost prijetila za vise  stotina djelatnika i prognanika upravo na nacin iznesen u obrani okrivljenika , dakle egzistencijalna nesigurnost koju država kao dužnik nije mogla ili nije htjela alimentirati.

​

Prema uvjerenju suda, kazneno djelo za koje se okrivljenik optužuje ima zaštićeno dobro sankcionirano u članku 2. Stečajnog zakona ( NN 44/96- 29/99 i 129/00) jer se stečajni postupak provodi radi namirenja vjerovnika. Kaznenim djelom iz članka 626. Zakona o trgovačkim društvima inkriminira se šteta koja nastaje vjerovnicima, a koja se izbjegava pokretanje stečaja. Prema uvjerenju suda norma ovog kaznenog djela potpuno je blanketna, apstraktna , a može je konkretizirati samo  kvalifikacija štetom.

Po ocijeni suda, šteta kao bitni sastojak kaznenog djela i pokazatelj ugroženosti zasticenog dobra i pravnog sustava , prema tumačenju intencije članka 2. Stečajnog zakona , nastaje tek kada drustvo - pravna osoba izgubi dio svoje imovine a taj je gubitak posljedica propusta ili namjere odgovome osobe koja ne pokrece stečaj.

 

Kako je utvrdeno , čak i sada - 2004. godine da štete u drustvu HH d.d. nema , jer je temeljni kapital isti kao i 1996. godine tj. iznosi  106.241.400,00  kn ( usporedi list 26 A i list 213 ) bonitet izvjesno predstavlja poslovnu tajnu pa ga ne može dobiti ni Privredna banka’.

 

DAKLE  NEMA ŠTETE kao osnove za kazneno djelo. Danas sam mišljenja da su strukture 'duboke države' uz asistenciju autista iz sindikata pokrenuli stečaj firme Hoteli Haludovo d.d. s razlogom da se izbaci na ulicu 200 prognanih stradalnika rata iz Vukovara i da 200 lokalnih zaposlenika izgubi posao što bi po definiciji, bio oblik specijalnog rata protiv hrvatskih građana uz izazivanje kaosa u kojem bih ja bio kriv.

​​

3.4. DORH je protiv mene do sada vodio 4 postupka po istom predmetu i sve izgubio. Interesantno je da na Općinskom sudu u Krku u postupcima koje je inicirao, u dvadesetak ročišta DORH se nije niti jednom pojavio iz čega se može vidjeti i nepoštivanje Suda.

 

3.5. U postupku pred Trgovačkim sudom u Rijeci, odvjetnik iz odvjetničkog ureda Žurić podnosi novu dokumentaciju fotokopiranu iz DORH-a (?!) u kaznenom postupku protiv mene koji još uopće nije pokrenut a da bi ‘dokazao’ moje navodne nezakonite radnje u poslovanju. Da li to znači ‘dilanje’ povjerljive istražne dokumentacije u korist odvjetničkog ureda Žurić. Časna sutkinja Željka Štrk-Vozila momentalno je odbacila takve ‘dokaze’.

 

3.6. Da je protiv mene podignuta nova kaznena prijava saznao sam iz lokalnih novina a da pri tome nitko i nikada iz DORH-a nije sa mnom razgovarao. Ovakve novinske napise koje piše, obzirom na ekonomiju i pravo, funkcionalno nepismena novinarka, imaju za cilj ne samo moju  profesionalnu i etičku difamaciju već i pripremu stvaranja javnog mišljenja o cijelom slučaju koje će biti okrenuto protiv mene bez obzira na istinu. Time je meni i mojoj obitelji nanesena nemjerljiva reputacijska šteta a tijekom ovih 20 godina sam trpio ogromne financijske gubitke. Interesantno je da nakon svakog ročišta, državne odvjetnice piju kavu s novinarkom lokalnog lista, pa evo i odgovora zainteresiranih od kuda 'cure' informacije sa suđenja u Hrvatskoj. U pravilu iz DORHa.

 

3.7. Mnogo je ozbiljniji slučaj postupanja DORHa koji nema pozadinu u, možda, nesnalaženju ili u neznanju već u svjesnom nezakonitom djelovanju koje navodim.

• Ugovorom o reguliranju potraživanja potpisanom 17.09.2004. između Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Isleta trading ltd (Prilog 9.) u članku 3. Isleta trading ltd. kao jedna od firmi trgovca dijamantima Are Abramiana obvezala se izvršiti ulaganje od 40.000.000,00 američkih dolara u rekonstrukciju i izgradnju Hotela Haludovo Malinska do 30.06.2006 godine a DAB će upisati založno pravo na neopterećene dionice koje su u vlasništvu Islete Trading Limited u iznosu od 4.554.379,87 US$, što je ukupno 138.910 komada dionica nominalne vrijednosti 200,00 kuna svaka. U članku 7. spomenutog Ugovora predviđene su sankcije prema firmi Isleta trading ltd. za slučaj da ne izvrši obvezu ulaganja od 40.000.000,00 US$ u Hotele Haludovo Malinska. Ovo ulaganje, naravno, nije izvršeno pa, sukladno Ugovoru ,  ostaje obveza da u roku od 60 dana, odnosno do 30.08.2006. Isleta trading ltd uplati u korist DABa 4.554.379,87 US$. Budući da niti taj uvjet nije zadovoljen, DAB je zadržao 138.910 dionica i bio prevaren nezakonitom dokapitalizacijom.   

 

• Nastavno na gornju točku zbog prijevare dioničara Hotela Haludovo Malinska , odnosno  nezakonite  dokapitalizacije gdje dokapitalizacija nije izvršena novcem već izmišljenim fakturama kojima je stvorena obveza prema Isleta trading ltd. i tako obezvrijedila vrijednost dionica ostalih dioničara uključivo DAB i HFP kao državnih entiteta,  firma Boman AG tužila je Hotele Haludovo Malinska na Trgovačkom sudu u Rijeci po predmetu P-874/05 a radi ništavnosti Odluka Glavne skupštine dioničkog društva Hoteli Haludovo Malinska od 14.05.2005. HFP (Hrvatski fond za privatizaciju) Podneskom o pridruživanju tužitelju Boman Ag protiv tuženika Hoteli Haludovo Malinska d.d. pojavljuje se kao PRVI UMJEŠAČ u parnicu dana 31.01.2007. (PRILOG 10.) Zbog istog razloga DAB (Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka) se pridružuje tužitelju Boman AG protiv tuženika Hoteli Haludovo Malinska d.d. i pojavljuje se kao DRUGI UMJEŠAČ u parnicu dana 19.02.2007. (PRILOG 11.)

 

• Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je dana 18.12.2007 svojim odgovorom na naš podnesak utvrdila da nije bilo postupanja protivno Zakonu o preuzimanju dioničkih društava i Zakonu o tržištu vrijednosnih papira. Interesantno je da su već 22.05.2007, dakle 6 mjeseci prije nego što je gore spomenuta agencija utvrdila da nije bilo postupanja protivno Zakonima, Hoteli Haludovo Malinska d.d. izgubili svu imovinu koja je bila prenesena na povezano društvo i to bianco mjenicom od 100.000.000,00 eura (sto milijuna eura). Gospodo iz DORHa, niste li trebali ispitati poslovanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga?  (Prilog 12.)

 

3.8. Zbog kontinuiranih napada na moju osobu a zbog saznanja koje sam imao o djelovanju nove Uprave Haludova, podnijeli smo prijavu za pranje novca 02.02.2007 godine. DORH je nakon više od dvije godine, 29.svibnja 2009 godine donio Rješenje kojom se odbacuje kaznena prijava protiv trgovca dijamantima Are Abramiana. (PRILOG 13.) ​Ovo rješenje ne bih komentirao, dovoljno ga je pročitati. 

 

22.05.2007, dakle 2 godine prije Rješenja o odbacivanju kaznene prijave DORH-a, po Z-2924/07 Općinskog suda u Rijeci , danas Općinski sud u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Krk, Broj ZK uloška 2128 cjelokupna imovina Hotela Haludovo d.d. prenesena je na povezano društvo INSULA GRUPA d.o.o. s temeljnim kapitalom od 20.000,00 kuna a temelj za takav prijenos vlasništva je bianco mjenica (???), dakle mjenica bez pokrića, izdana 17.05.2007 za osiguranje novčane tražbine u iznosu 100.000.000,00 EUR (100 milijuna eura – okruglo, ni više ni manje) u kunskoj protuvrijednosti sa pripadajućom zateznom kamatom, računajući od dospijeća do namirenja potraživanja, uvećano za sve poreze utvrđene posebnim propisima. To piše u Teretovnici C kao sadržaj upisa. (Prilog 14.)

Dakle 2 godine prije nego je DORH donio Rješenje o odbacivanju kaznene prijave Hoteli Haludovo d.o.o. ostali su bez imovine!?

 

3.9. Firma Insula grupa d.o.o. s temeljnim kapitalom od 20.000,00 kuna, kao povezano društvo (Prilog 15.) stekla je kompletnu imovinu Hotela Haludovo d.o.o. na način da garantira upitnu novčanu tražbinu s bianco mjenicom, dakle mjenicom bez pokrića. Budući da je izdana mjenica bez pokrića a ne postoji protučinidba od strane Insula grupa d.o.o., niti je posao proveden kroz poslovne knjige Insula grupe d.o.o., a niti Hotela  Haludovo, evidentno je da se radi o fiktivnom i potpuno nezakonitom poslu pa je sukladno zakonu ništavan i ne proizvodi pravne učinke. Temeljni kapital i dalje ostaje 20.000,00 kuna iako bi  trebao biti povećan za vrijednost imovine, dakle zgrada, hotela, zemljišta itd.

 

3.10. Još je interesantnije knjigovodstvo na strani Hotela Haludovo d.o.o.. Prema izvodu iz sudskog registra vidljivo je još i na današnji dan, da je temeljni kapital društva Hoteli Haludovo d.o.o. 214.658.160,00 kuna. Kako je moguće da društvo bez imovine ima tako veliki temeljni kapital? (Prilog 16.) Iz Izvješća neovisnog Revizora IRIS NOVA d.o.o. na da 31.12 2018 godine na strani 6 Isticanje pitanja – skrećem pozornost na Bilješku 13./i/dugoročne obveze ... temeljem navedenog Ugovora Insula Grupa d.o.o. ima upisano pravo vlasništva na svim nekretninama Hotela Haludovo Malinska d.d.

 

Ključna revizijska pitanja su ona koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i uključuje prepoznate najznačajnije rizike značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed pogreške ili PRIJEVARE.. itd. (Prilog 17.) Da pojasnim. Budući da Hoteli Haludovo d.d. više nema imovine jer je ona nezakonito prenijeta na povezano društvo Insula grupa d.o.o. , jedina imovina koja postoji je neprocijenjeno turističko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje nije ušlo u temeljni kapital.

​

TO ZNAČI DA JE REPUBLIKA HRVATSKA VLASNIK HOTELA HALUDOVO D.D.

​​

​

​4. Zaključak 

​

Prilikom kupnje dionica Hotela Haludovo d.d., firma BOMAN AG bila je uvjerena da, usprkos gubitku od 40% supstance temeljnog kapitala, cjelokupna imovina, dakle hoteli, zemljišta i drugo ulazi u temeljni kapital društva jer se iz izvoda iz zemljišnih knjiga nije nigdje vidjelo da to nije tako. U svakoj normalnoj i uređenoj zemlji izvod iz zemljišnih knjiga 1/1 je temeljno pravo privatnog vlasništva.

Osim u Hrvatskoj.

​

U stvari je HFP prevario stranog investitora u ovom slučaju BOMAN AG na način da je od 22,5 hektara zemljišta koje nam je prezentirano kao vlasništvo društva Hoteli Haludovo d.d. u temeljnom kapitalu bilo upisano samo 7,2 hektara. To znači da je 15.3 hektara bilo izvan kontrole društva. Tako je i danas.

​

Republika Hrvatska ima zakonodavni i svaki drugi instrumentarij da preuzme većinsko vlasništvo nad društvom Hoteli Haludovo Malinska d.d.. Republika Hrvatska ima i intelektualni i stručni kapacitet da to učini. Ima li moralno voljni, nisam siguran.

​

Na kraju, mene u Haludovu nema već gotovo 20 (dvadeset) godina. U posljednjoj godini ostavili smo ugovore s inozemnim operatorima koji bi omogućili rad društva kroz dva i pol ljetna mjeseca s 1500 gostiju. Budući sam se morao povući 30.06. 2000. stari Nadzorni odbor imenovao je novu Upravu koja je u suradnji s sindikatom otkazala većinu ugovora ino-operatorima i platili ne male iznose na ime štete. Nije im se radilo.Danas je Haludovo, djelovanjem Are Abramiana i nedjelovanjem institucija RH prije svega DORH-a potpuno uništeno. Nema imovine, nema zaposlenih, nema ništa.

​

Gospodo iz DORH-a što je potrebno da netko u Republici Hrvatskoj spriječi trgovca dijamantima Aru Abramiana da gazi zakone Republike Hrvatske? Tko je sponzor i 'moralna vertikala duboke države' iz političkog života ove napaćene zemlje Hrvatske koja 20 godina, ne poštujući hrvatske institucije i zakone i iskazujući nevjerojatan prijezir prema tim institucijama, sponzorira jednog trgovca dijamantima da harači po pravosuđu i imovini hrvatskih građana i hrvatskog društva. Ovdje se radi o prvorazrednom skandalu zataškavanja koja traje već 20 godina.

Zašto? Odgovor je vjerojatno iz onog filma 'diamonds are forever'. 

 

Dokumentacija na linku niže: 

Prilog 1 - Neven Barač, Tjedno
Prilog 2 - Rješenje HFP
Prilozi 3 do 7
Prilog 8 - Presuda Općinskog suda u Krku
Prilog 9 - Ugovor DAB & ISLETA
Prilog 10 - HFP prvi umješač u tužbi Boman Ag protiv Hotela Haludovo d.d.
Prilog 11 - DAB drugi umješač u tužbi Boman Ag protiv Hotela Haludovo d.d
Prilog 12 HANFA odgovor na podnesak
Prilog 13 - Rješenje o odbacivanju kaznene prijave DORHa protiv Are Abramiana
Prilog 14 Izvadak iz gruntovnice HALUDOVO
Prilog 15 INSULA sudski registar
Prilog 16 HALUDOVO sudski registar
Prilog 17 Revizorsko izvješće

 

 

Nakon što je Ara Abramian od PIF Velebit otkupio dionice Haludova za 2.500.000 eura (meni to nije bilo omogućeno), pokrenuo je sudski spor protiv firme Boman AG i mene osobno za naknadu štete koja je, apsurda li, veća od temeljnog kapitala cijele firme. Ne bih to posebno elaborirao jer ukazuje na neznanje ne samo tužitelja već i odvjetničkog ureda Žurić. Povod za tako nešto nije shvatljiv osim možda zbog visine odvjetničkog honorara. 

​

Svi ostali dobiveni sudski sporovi navedeni su niže. 

​​

Nakon višegodišnjeg sudovanja, i odvjetnički ured Žurić je uvidio svu apsurdnost tužbe pa je postignuta izvansudska Nagodba a tužbeni zahtjev je povučen u cijelosti. Razlog je bio i u tome što su već tada počele makinacije s pranjem novca i prebacivanja imovine na firmu kćer što sam u daljnjem tekstu detaljno obrazložio.

 

PODNESCI OPĆINSKOM SUDU U RIJECI

​Sutkinja Općinskog suda u Rijeci, gospođa Mladenka Paro-Rudić, ne samo da je propustila obratiti pažnju na nastup zastare po službenoj dužnosti, već je i odlučila ignorirati pravno mišljenje Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Složit ćete se sa mnom da ovo može značiti samo dvoje:

• ili Katedra za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ne poznaje pravo, pa studenti gube vrijeme pohađajući taj studij na tom fakultetu
• ili Općinski sud u Rijeci u konkretnom slučaju ne postupa kao neovisan i nepristran sud, te svojim postupkom krši ljudska prava. ​

 Budući mi je veći broj pravnih stručnjaka objasnio da smatraju pravni stav profesora Derenčinovića ispravnim, a njegovo mišljenje vrlo stručnim, te da isti pravni stručnjaci smatraju da je postupak sutkinje za 'žaljenje', očito je da ja kao građanin mogu samo vjerovati da se meni krše moja osnovna ustavna i građanska prava, te da mi je jedina pravna zaštita da izvijestim sve nadležne institucije u Republici Hrvatskoj, javnost te institucije Europske unije kao i međunarodne nevladine organizacije koje prate tranzicijski proces u Hrvatskoj. 

 

Dokumentacija na linku niže: 

Prilog 18 - Svi ostali dobiveni sudski sporovi
Prilog 19 - Izvansudska Nagodba od 28.6.2007. i Rješenje Suda
Prilog 20 - Podnesak Općinskom sudu u Rijeci 4.4.2020.
Prilog 21 - Podnesak Općinskom sudu u Rijeci 10.12.2020.
Prilog 22 - Podnesak Općinskom sudu u Rijeci 15.4.2021. + dodatni Sažetak
Prilog 23 - Podnesak Općinskom sudu u Rijeci 13.5.2021. --- 1. dio
Prilog 24 - Podnesak Općinskom sudu u Rijeci 13.5.2021. --- 2. dio
Prilog 25 - Dopis institucijama RH i odgovor Suda 15.11.2017.

​